Konji

....hrani ga ko` brata.....teraj ga ko` vraga....
 
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  LoginLogin  

Share | 
 

 Arapski konj

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Pere
Admin


Broj postova : 135
Join date : 29.11.2008
Age : 24
Lokacija : Vž,ponekad Istra

PostajNaslov: Arapski konj   6/12/2008, 18:25

Podrijetlo:

Sjeverna Afrika i Srednji istok, tj. Egipat.
Visina:

144 cm - 152 cm
Karakter:

Iznimno inteligentni, imaju 'vatrenu' ćud.
Izgled:

Glava je njihova posebna značajka: široko čelo te mala i elegantna njuška. Uši su sitne, gotovo se dodiruju, dok su oči velike i izražajne. Nozdrve su im također velike i značajne. Za ovu vrstu karakterističan je izvijen vrat i široka prsa. Međutim noge su slaba točka.
Još jedna karakteristika ove pasmine je ta da drže rep visoko.
Čak je i njihovo galopiranje malo drugačije, imaju graciozno, kao lebdeće kretanje. U kasu do izražaja dolazi rad koljena. Ovi konji nisu osobito namijenjeni za hod. Pokreti su im skladni i gipki.
Namjena:

Smatraju se kvalitetnim i atraktivnim jahaćim konjima, a u nekim mjestima su održane utrke za arapske konje.
Zanimljivosti:

Ova pasmina postoji već više od 5000 godina. Mnoge toplokrvne pasmine su rođaci arapskim konjima. Arapski je konj već stoljećima poznat po svojim golemim rezervama snage i sposobnosti podnošenja teških uvjeta. Premda je araber mišićav konj, nije teži od 500 kg.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://konj.forumotion.net
Pere
Admin


Broj postova : 135
Join date : 29.11.2008
Age : 24
Lokacija : Vž,ponekad Istra

PostajNaslov: Re: Arapski konj   6/12/2008, 18:29







[url=https://servimg.com/image_preview.php?i=20&u=13311083][/url

skinuto sa googlea]
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://konj.forumotion.net
Petra



Broj postova : 378
Join date : 29.11.2008

PostajNaslov: Re: Arapski konj   6/12/2008, 19:24

Evo malo o arapima u HR preneseno iz mk arapa g. Cacica

ARAPSKI KONJ U HRVATSKOJ
Uzgoj arapskih konja na tlu Hrvatske ima vrlo dugu tradiciju. U nasim krajevima arapski konji dolaze s dolaskom Turaka. Izuzev u biskupijskoj ergeli u Djakovu, organiziranog uzgoja nije bilo sve do kraja 18. stoljeca. Nakon toga, arapski uzgoj uglavnom se provodio na brojnim privatnim veleposjednickim ergelama. Najveci broj ergela nalazio se na podrucju Slavonije i Srijema, koje su uglavnom uzgajale dvije ili vise pasmina u cilju provedbe svog vlastitog uzgojnog programa temeljenog na krizanju pojedinih pasmina. U vrijeme Vojne krajine slavonski uzgajivaci zapocinju intenzivniji uzgoj arapskih konja. Medutim, krajem 19. stoljeca arapskih uzgoj u Hrvatskoj je poceo nazadovati zbog intenziviranja poljoprivredne proizvodnje, zamijenjen je lipicancima i noniusima.
Ergela Adolfov Dvor (1866 - oko 1914)
Ergelu je osnovao 1886. godine barun Fridrich Skala, a bila je smjestena na istoimenom posjedu, oko 9 km istocno od Slatine i oko 5 km juzno od rijeke Drave. Osnovana je sa 30 - 40 arapskih i engleskih polukrvnih kobila. Ergela je provodila uzgojni program krizanja spomenutih maticnih kobila sa pastusima drugih pasmina u cilju stvaranja dobrih karosijera.
Ergela Cepin (1765 - 1925)
Osnovao ju je podzupan viroviticke zupanije Ivan Kapistran I Adamovic (1726 -1808) u Osijeku u okviru komorskog dobra Cepin, s novcem koji je 1765. godine kraljica Marija Terezija donirala komori kao naknadu stete. Ergela je bila smjestena desetak kilometara juzno od Osijeka, odnosno protezalo se od jugozapadnog do jugoistocnog dijela naselja Cepin. Kasnije se cepinsko vlastelinstvo prosirilo na posjede Tenja, Sarvas, Aljmas i Erdut, te naplavne terene rijeke Vuke i mocvare Palaca. Uzgoj je bio vrlo kvalitetan, a dokaz tome je i prije spomenuto obnavljanje dakovacke ergele s kobilama Adamovicevog uzgoja.
Ergela Donji Miholjac (1882 - 1944)
Osnovana je na istoimenom podravskom posjedu u blizini Donjeg Miholjca. Osnivac i vlasnik je barun Prandau, a maticno stado su cinila cistokrvna arapska grla. Ergela je prestala djelovati tijekom drugog svjetskog rata, a maticno stado ergele rasformirano je bez kontrole.
Ergela Dakovo (1374 - )
Precizni pisani podaci govore daje uzgoj arapskih konja na hrvatskom tlu zapoceo davne 1374. godine u biskupijskoj ergeli u Dakovu. Bosanski ban Tvrtko povodom svog vjencanja s bugarskom princezom Dorotejom, poklonja dakovackim biskupima 10 arapskih kobila i jednog pastuha. Tih 11 grla cinili su pocetno maticno stado ergele. Prvi puta naziv ergela spominje se 1506. godine u vrijeme biskupa Mije Keserica, a ista se ujedno smatra i godinom osnutka ergele. U istoj godini u ergeli je bilo 90 arapskih grla, a 1524. godine brojno stanje se povecalo na 130 rasplodnih grla. Tadasnji Dakovacki biskup Duro sa svojih 300 konjanika 1526. godine pao je u velikoj bitci na Mohackom polju. Porazom ugarsko-hrvatske vojske od Turaka porazen je kralj Ljudevit II. U to vrijeme ergela je bila u vlasnistvu pozeskih pasa i smjestena u Kranjskom dolu kraj Levanjske Varosi, na Ovcari, Rakovcu i Bakuncu te broji 100 rasplodnih arapskih kobila. Pri odlasku Turci odvode najbolja grla a ergelu obnavlja 1706. godine biskup Duro Patacic, sa 18 arapskih kobila i 8 pastuha dopremljenih iz Carigrada. Njegov nasljednik biskup Petar Bakic preko grckog trgovca koji je kupovao hrastovinu u Slavoniji, nabavlja u Egiptu 1719. godine jos 30 kobila i 30 pastuha. Za tih 60 arapskih konja biskup je dao 30 jutara dvjestogodisnje hrastove sume. Godine 1728. ergela je brojala 86 kobila, 5 pastuha i 288 grla podmlatka, dok je izvan ergele bilo jos 170 jahacih konja. Jahaci konji bili su vazni jer je u Slavoniji nakon odlaska Turaka bio veliki broj razbojnika i hajduka. Iz tih razloga biskup je imao stalnu strazu svoga imanja, a na putovanjima ga je pratilo 150 konjanika. Jahaca grla straze uzgojena su u ergeli i smjesteni na Vitiki u blizini Dakova, u velikim stalama kapaciteta 250 - 300 konja. U 1742. godini ergela se brojcano smanjila na 26 kobila, 2 pastuha i 89 grla podmlatka, a 1752. ergela broji 38 kobila, 3 pastuha i 63 grla podmlatka. Nakon dolaska biskup Josip Colnic povecava maticno stado ergele na 63 kobile, 5 pastuha i 213 grla podmlatka, a iz Carigrada doprema 3 arapska pastuha. Godine 1806. lipicanska ergela Lipica bjezi pred Napoleonovom vojskom i smjesta se u biskupskim jahacim stalama na Vitiki. Nakon odlaska ergele Lipice iz Dakova, ostaju tri lipicanska pastuha, a ista godina smatra se pocetkom uzgoja lipicanske pasmine u dakovackoj ergeli. Medutim, u prvoj polovici 19. stoljeca uzgoj u ergeli je bio zanemaren tako da je u jednom kratkom razdoblju ergela prestala djelovati. Obnavlja ju biskup Josip Juraj Strossmaver, u cemu mu je puno pomogao njegov otac Ivan, iskusni prakticar i poznavatelj konja. U godini 1852. nabavljeno je prvih sest, a nedugo nakon toga jos deset arapskih kobila iz privatnih ergela u Osijeku i Cepinu, te arapski pastuh iz valpovacke ergele baruna Prandaua. Nakon kratkog vremena, tocnije u 1864. godini, ergela je brojala 14 pastuha i 63 kobile. Buduci daje veliki naglasak stavljen na uzgoj kvalitetnog podmlatka, nabavljen je cistokrvni arapski pastuh Koheilan od kojeg se ocekivalo da jos vise podigne kvalitet uzgoja. Potvrda dobrog uzgojno-selekcijskog rada je veliki interes bosanskih aga i pasa za kupnju dakovackih arapskih konja. Sukladno tadasnjem trendu u konjogojskoj pasminskoj politici u Hrvatskoj i Slavoniji, od 1870. godine postupno se napusta uzgoj arapskih konja, a uvodi lipicanska pasmina. Iz ovog kratkog povijesnog prikaza moze se zakljuciti da je ergela u Dakovu bila arapska ergela punih 300 godina (1506.-1806.). Kasnije se u dakovackoj ergeli povremeno pojavljuju arapski pastusi u ulozi melioratora. Tako je u prvobitnom brojnom stanju, odnosno 1950. godine, u Zemaljskoj pastuharni u Dakovu bilo tri arapska pastuha.
Ergela Gladnos (1920 - 1959)
Imanje na kojem je osnovana pripadalo je ilockom vlastelinstvu Odescalchi, kasnije Leopoldu Pfeiferu od kojeg ga kupuje vlastelin Branko Ladevic i na njemu osniva ergelu. Ergela je bila smjestena na Fruskoj Gori u blizini sela Beska. Uzgoj je zapocet sa 16 kobila od cega su 4 arapske polukrvne kobile.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Petra



Broj postova : 378
Join date : 29.11.2008

PostajNaslov: Re: Arapski konj   6/12/2008, 19:25

Ergela Inocenc - Dvor (1894 - 1945)
Osnivaju 1894. godine na svom veleposjedu ilocki knez Baltazar III Odescalchi, na podrucju sjeveroistocno od Sida. Sve do kraja 19. stoljeca ergela je uzgajala iskljucivo engleske punokrvnjake. Godine 1894. u ergelu Inocenc-Dvor dopremljen je 17-godisnji arapski pastuh Ernani s ciljem pripustanja na furioso kobile koje su i same imale u sebi veliki udio arapske krvi. Iako su grla iz ovih pripusta bila kvalitetna, nisu uvrstena u arapski uzgoj. Knez Baltazar u cilju uzgoja cistokrvnih arapskih konja, na imanju Visnjevci kod Rume koje je iznajmio obitelji Pfeiffer, osnovao je 1902. arapsku ergelu sa 11 punokrvnih arapskih kobila. Kasnije je maticno stado dopunjavano s kobilama iz wurtemberske kraljevske arapske ergele Weil te iz nekoliko poljskih arapskih ergela. Razvoju njihovog arapskog uzgoja uveliko su pomogle uspostavljene obiteljske veze vjencanjem Livija III Odescalchi sa poljskom groficom Zosjom Branicki. Obiteljske veze protezale su se do vlasnika poznatih poljskih arapskih ergela, pa cak i do svjetski poznate ergele Slawuta u vlasnistvu knezeva Sangiuszko i Janiuszowka grofova Branicki. S poljskim ergelama odrzavane su dobre veze te su povremeno iz njih dobavljana kvalitetna rasplodna grla. Dobrim uzgojno-selekcijskim radom utemeljenje konsolidiran maticni uzgoj od 7 rodova kobila. Isti rodovi cinili su osnovu uzgoja tijekom 40 godina djelovanja ergele Inocenc-Dvor. Od oko petnaest pastuha koji su djelovali kao opasivaci u ergeli, najistaknutiji su Koheilan TV-3 i Kuhaylan Zaid-4 nabavljeni u 1925. i 1933. godine u madarskoj ergeli Babolna. Uz punokrvnjake u ergeli su uzgajani i razliciti snazniji uporabni polukrvnjaci za potrebe u poljoprivredi i prodaju. U razdoblju od 1920. do 1930. godine ergela je vrlo uspjesno uzgajala krizance izmedu arapskih polukrvnih pastuha i hladnokrvnih kobila. Grla nabavljana za maticno stado i uzgojena u ergeli Inocenc-Dvor bila su prvorazredni, tipicni predstavnici arapske pasmine, a istu ocjenu je dao i tadasnji svjetski hipolog Rau. Na stocarskoj izlozbi 1937. u Beogradu pastuh Sadi i kobila Kansa, oboje uzgojeni u ergeli Inocenc-Dvor, ocijenjeni su Ia klasom kao najkvalitetnija izlozena arapska grla. Da naglasak u uzgoju nije bio stavljen samo na fenotip, govori i pobjeda pastuha Kadi i kobile Kalga na maratonu od Vukovara do Beograda (255 km) odrzanom 1926. godine. Kalga je ovu razdaljinu presla za 25 sati i 49 minuta. Kao potvrda dobrog uzgojno-selekcijskom rada ergele Inocenc-Dvor moze se istaknuti da je od osnutka do 1942. godine ergela prodala 97 rasplodnih arapskih pastuha. Pastusi su najvecim dijelom prodani u Bosnu i Srbiju, 32 pastuha preuzele su privatne i drzavne hrvatske ergele, a dio kupuju uzgajivaci iz Italije, Poljske, Engleske i drugih susjednih zemalja. A od ukupno prodanih 70 kobila u istom razdoblju takoder je znatan dio prodan u druge zemlje. U toku Drugog svjetskog rata ergela je pretrpjela velike gubitke, a u listopadu 1943. preseljena je u Austriju. Maticno stado ergele dijelom se osulo na putu, a dio koji je 1945. stigao do Bavarske kao ratni plijen preuzimaju americke vojne jedinice. Od tada se inocenchim grlima gubi svaki trag. Tako je 1945. godine prestala postojati ergela cistokrvnih arapskih konja Inocenc-Dvor, nekada vrlo uspjesna hrvatska ergela.
Ergela Izidorovac (1903 - 1938)
Osnovao ju je Stjepan Leyer, bivsi vlasnik ergele Terezino Polje, na imanju Izidorovac u neposrednoj blizini Lipika. U ergelu Izidorovac Leyer je dopremio dio grla svoje ergele, uglavnom arapa i engleskih punokrvnjaka. Arapski uzgoj u ovoj ergeli nije se odrzao nego je sustavno pretopljen engleskim punokrvnjakom.
Ergela Lipik (1938 - 1956 - 1991)
Osnovana je na posjedu Stjepana Levera i smjestena u blizini Lipika. Ergela je u od osnutka do prvog rasformiranja 1956. godine uzgajala lipicansku i nonius pasminu. Nakon ozivljavanja ergele uz lipicansku pasminu u ergeli je bio mali broj arapskih grla. Znacajno je za spomenuti daje u ergeli Lipik pokusano stvaranje jos jedne lipicanske arapske linije pastuha.
Ergela Nasice (1842 - 1900)
Ergelu je osnovala plemenitaska obitelj Pejacevic koja je posjedovala veliki broj imanja u Slavoniji. Pejacevici su bili visoki vojni i civilni funkcioneri ali i poznati gospodarstvenici koji su tijekom 18. stoljeca osnovali nekoliko ergela u Slavoniji. Prema pisanim podacima arapska ergela u Nasicama osnovana je 1842. godine. Ergela se postupno gasila tako da maticno stado ergele u 1894. godini broji tek 8 cistokrvnih arapskih kobila. U izvjestajima iz 1900. godine ergela se ne spominje te se ista godina smatra godinom prestanka njenog postojanja.
Ergela Orlovnjak (1917 - 1944)
Ergelu Orlovnjak osnovao je Ferdinand Speiser, zapocevsi dva odvojena uzgoja. Jedan je uzgoj lipicanske i arapske pasmine, drugi uzgoj nonius pasmine. U pocetnom stadu bilo je 6 arapskih kobila iz ergele Visnjevac u Srijemu. Arapski uzgoj se postupno gubi, odnosno pretopljen je s drugim pasminama koje su se uzgajale u ergeli.
Ergela Ovcara (1926 - 1944)
Ergela se nalazila oko 11 km zracne linije jugozapadno od Osijeka, odnosno u blizini ceste koja izravno spaja gradove Osijek i Dakovo, na istoimenoj cepinskoj pustari koja je bila dio vlastelinstva obitelji Adamovic. Osnovao ju je 1926. Feliks Pfeiffer sa arapskim punokrvnim grlima dopremljenim iz ilocke ergele Inocenc-Dvor. Drugi svjetski rat uzrokovao je gubitak velikog broja grla iz ergele i njen prestanak postojanja.
Ergela Retfala (poc. 19. stoljeca - kraj 19. stoljeca)
Ergela je osnovana postupno. Imanje na kojem su bili dvorac i staje bilo je u vlasnistvu obitelji Pejacevic, kojim u to vrijeme upravlja Sigmunda I Pejacevica. Sigmund je bio vrlo dobar prijatelj sa Husein begom Gradascevicem, poznatim i pod imenom „Zmaj od Bosne", koji je kao emigrant boravio u osjeckom dvorcu obitelji Pejacevic. Buduci da su i Sigmund i Husein bili ljubitelji konja, smatra se da je ergelski uzgoj zapoceo njihovom suradnjom. Ipak, postoji i velika vjerojatnost da je uzgoj arapskih konja vec postojao u ovoj ergeli uzimajuci u obzir daje obitelj Pejacevic u to vrijeme vec imala arapske ergele na drugim lokacijama. Nakon agrarne reforme imanje je razdijeljeno u nekoliko dijelova, a time ergela Retfala prestaje postojati.
Ergela Ruma (oko 1800 - 1922)
Na rumskom posjedu, koji je od polovice 18. stoljeca pripadao obitelji Pejacevic, djelovala je jedna od nasih najstarijih i najvecih ergela. Ergela je bila smjestena na prostoru Petrovog-Dvora s dobrim pasnjacima i ispustima. Arapski konji uvode se u uzgoj 1832. dopremanjem arapskih kobila iz ergele Huseina bega Gradascevica. Prema pisanim podacima, u prvoj polovici 19. stoljeca ergela broji oko 200 grla arapskog porijekla. Oko 1850. ergela Ruma se sastojala od cetiri samostalna uzgoja: arapski, englesko-arapski, engleski punokrvni i polukrvni. Arapske kobile kontinuirano su pripustane pod engleske punokrvne pastuhe, tako da se arapski uzgoj u ergeli polako gasi. Agrarnom reformom rumsko je vlastelinstvo razdijeljeno 1920., a ergela je rasformirana 1922. godine.
Ergela arapskih konja Sargo (1998 - )
Ergela arapskih konja Sargo osnovana je u mjestu Cadavica, 14 km sjeveroistocno od grada Slatine prema rijeci Dravi. Osnivac i vlasnik ergele je Zivko Bosnjak. Pocetno maticno stado ergele cine grla postupno nabavljana u Ergeli arapskih konja Visnjica. U posljednjih nekoliko godina u uzgoj ergele uveden je veci broj cistokrvnih pastuha i kobila uvezenih iz Madarske.
Ergela Tenja (1884 - 1925)
Bila je smjestena na sjeveroistocnom rubu naselja Tenja smjestenog oko 8 km zracne linije jugoistocno od Osijeka. Ergela je kao i susjedna imanja pripala vlasnistvu obitelji Adamovic. Iz ove ergele potjece arapska kobila Rendes, rodena 1847. a kupljena iza 1860. godine za maticno stado vukovarske lipicanske ergele grofa Eltza, osnovane 1871. godine. Kobila Rendes pramajka je lipicanskih kobila koje danas prepoznajemo pod imenima Zenta i Krabbe.
Ergela Terezino Polje (1860 - 1903)
Ergela Terezino Polje bila je smjestena na juznoj strani rijeke Drave, sjeverno od grada Virovitice. Ergela je uzgajala vise pasmina: arapsku, englesku punokrvnu, lipicansku i dr. Cilj ergele bio je uzgoj jahacih remontnih konja za prodaju. Tako je u 1860. godini, koja se smatra i godinom osnutka, u ergeli bilo 56 anglo-arapskih kobila. Ipak do godine 1903. naglasak u uzgoju je bio na arapsku pasminu konja, a od te godine ergela postupno prelazi na uzgoj masivnijih engleskih punokrvnjaka. Iste godine ergela se seli u Izidorovac pokraj Lipika.
Ergela Terezovac (1700 - 1923)
Ergela se nalazila na starom veleposjedu plemicke obitelji Jankovic u Terezovcu (opcina Suhopolje). Ovo je poslije dakovacke, najstarija hrvatska ergela. Medu grlima pocetnog maticnog stada kobila nalazila su se i arapska grla, ali se kao cisti uzgoj nisu odrzala.
Ergela Virovitica (1810 - oko 1918)
Ergela je osnovana sa krizancima porijeklom od sedmogradskih, arapskih i engleskih konja. Pasmine u ergeli nisu se odvojeno uzgajale, a kasnije su uvedene jos lipicanska i hanoveranska pasmina.
Ergela Visnjevci (1895. - 1910.)
Bila je smjestena u blizini sela Radinci pokraj Rume kao sastavni dio ilockog veleposjeda knezova Odescalchi koji su u tom podrucju vec imali arapsku ergelu Inocenc-Dvor. U drugoj polovici 19. stoljeca imanje Visnjevci je dato u dugogodisnji zakup ocu Karlu a kasnije sinu barunu Leopoldu Pfeifferu. Pocetno maticno stado cinilo je 12 polukrvnih arapskih kobila kupljenih 1895. godine u madarskoj ergeli Magvarovar u vlasnistvu baruna Kuffnera. U kasnijim godinama iz iste ergele dopremljeno je jos nekoliko grla. U 1896. za ergelu je nabavljeno jos 12 punokrvnih arapskih kobila i 2 pastuha iz njemacke kraljevske arapske ergele Weil. Iz iste ergele u 1899. godine dopremljeno je jos arapskih kobila i pastuh Massoud.Potomstvo dopremljenih weilskih grla takoder je bilo izuzetne vanjstine. Od koristenih 8 pepinijera u ergeli Visnjevci, najznacajniji su bili arapski pastuh Dukaten (kasnije nazvan po ocu Amurath), roden 1892., koji je nakon 9 godina pripustanja u ergeli bio ponovno prodan maticnoj ergeli Weil za pepinijera. Drugi znacajan pastuh je originalni arapski pastuh Dzeilan, roden 1886. u Egiptu. Kao pepinjer je djelovao dugi niz godina u poljskoj ergeli Chrestow, a u 1906. dopremljen je u ergelu Visnjevci. Dzeilan je pripustan na kobile u ovoj ergeli, ali i na arapske kobile ergele Inocenc-Dvor. U cilju podizanja kvalitete uzgoja barun Pfeiffer je svake godine po nekoliko najkvalitetnijih kobila otpremao na pripust u madarsku arapsku ergelu Babolna. Grla uzgojena u ovoj ergeli najkvalitetniji su dio arapskih ergela Inocenc-Dvor i Vrbik. Pastusi iz visnjevacke ergele kao rasplodnjaci djelovali su i u europskim ergelama kao sto su ergela Weil, Trakehnen i druge. U svom kratkom postojanju od svega 15 godina ergela Visnjevci ostavila je veliki trag u arapskom uzgoju, i opcenito konjogojstvu na tlu Hrvatske i sire. Barun Pfeifer je iz obiteljskih odnosa, a smatra se i zbog pojave mjesecne sljepoce, preselio cijelu ergelu u madarsku zupaniju Zala gdje rasprodaje manji broj grla. Najkvalitetnija grla koja je zadrzao, otprema u Rijeku s namjerom da nastavi uzgoj arapskih konja na imanju u Brazilu. Nazalost, brod je, sa svim grlima i maticnim knjigama potonuo na putu. Tako je najkvalitetnija arapska genetika visnjevacke ergele zavrsila na dnu oceana.
Ergela arapskih konja Visnjica (1970 - )
Strucnjaci zaposleni u IPK Osijek inicirali su uzgoj arapskih konja u okviru RJ Visnjica koja je raspolagala sa 3000 ha obradivih povrsina. Uzgoj je zapocet sa dvije arapske kobile dopremljene iz bosanske arapske ergele Borike. Nakon toga uslijedilo je jos nekoliko importa arapskih grla za maticno stado ergele, takoder iz Ergele Borike. Strucni nadzor od samog pocetka uzgoja bio je od strane nekadasnjeg Centra za selekciju konja Dakovo, a kasnije se u podizanje kvalitete uzgoja ukljucuju jos Centar za reprodukciju u stocarstvu Hrvatske, Poljoprivredni institut Krizevci i nekadasnji Poljoprivredni centar Hrvatske. Ergela arapskih konja „Visnjica" imala je za cilj uzgajati grla visoke genetske vrijednosti i ljepote za izvoz na inozemno trziste, vrhunske odabrane pastuhe distribuirati u zemaljski uzgoj, uzgajati vrhunska trkaca grla i sa istim sudjelovanje u odrzavanju utrka, te uzgajati konje za potrebe turizma i rekreacije. Vrlo brzo nakon utemeljenja, uzgoj Ergele arapskih konja „Visnjica" bio je vrlo cijenjen u granicama citave nekadasnje Jugoslavije, a izvezena grla ocijenjena su kao vrhunski jahaci konji. Grla uzgojena u ergeli ostvarila su i jos uvijek ostvaruju niz pobjeda na domacim hipodromima. Posljednjih godina ergela nije aktivna u trkacem sportu, ali grla uzgojena u ergeli koja su u privatnom vlasnistvu jos uvijek se pojavljuju na hrvatskim hipodromima. Ujedno, najveci dio uzgoja u Republici Hrvatskoj potjece iz ergele Visnjica. Domovinski rat ostavio je traga i na visnjicku ergelu. Godine 1991., pocetkom agresije na Hrvatsku, ergela je preseljena u Koprivnicu gdje je smjestena u objekte vojarne. U koprivnickoj vojarni boravi do pocetka ljeta 1992. godine kada se vraca u maticne stale. Zbog promjene okolisnih i hranidbenih cimbenika kondicijsko stanje znacajno je bilo poremeceno. Ujedno, za vrijeme boravka u Koprivnici dogodio se veliki broj pobacaja. Ergela je od svog osnutka do danas, odnosno posljednjih 35 godina, nositelj uzgoja arapskih konja u Republici Hrvatskoj.
Ergela Vrbik (1922 - ? )
Ergelu Vrbik osnovao je Gustav Reisner 1922. godine na istoimenom imanju u blizini naselja Laslovo. Uzgoj je zapoceo s dvije arapske kobile, Rebeka i Sarah, nabavljene u ergeli Visnjevci. Iste kobile sluzile su i u radne svrhe. Nakon sto se potomstvo ovih kobila znacajno povecalo, ergela je premjestena na imanje Adamovac. U ergeli su ponajvise pripustani drzavni pastusi i u manjem broju pastusi vlastitog uzgoja. Uz arapske pastuhe u ergeli je nekoliko pripusnih sezona koristen i lipicanski pastuh Conversano Szeszeijij. Od ovog pastuha u ergeli je ostao samo jedan potomak, kobila Thais I. Pastuh Amurath, sin ove kobile, pripustanje u ergeli 1936. godine ali je njegovo potomstvo i potomstvo njegove majke 1947. godine uvrsteno u ergelu noniusa tako da su ergelu cinila samo cistokrvna arapska grla. Iste godine u ergeli je 31 rasplodna kobila, 4 pastuha, 21 grlo zenske i 8 muske omadi. Uzgoj ergele cinila su samo dva roda, rodovi Sarah i Rebeka s kojim ergela zapocinje uzgoj. Omjer grla ova dva roda u ergeli nije bio jednak. Kobila Reheka je dozivjela dob od preko 25 godina, bila je vrlo plodna i ozdrijebila je vise potomaka od kobile Sarah. Nadalje, i Rebekino potomstvo je bilo na samo plodnije nego i fenotipski kvalitetnije.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Petra



Broj postova : 378
Join date : 29.11.2008

PostajNaslov: Re: Arapski konj   6/12/2008, 23:24

Iz knjige Arapski konji - Djeca vjetra M. Cacica


[Vrh] Go down
Korisnički profil
tiny



Broj postova : 9
Join date : 21.01.2009
Age : 22
Lokacija : ...s konjima...

PostajNaslov: Re: Arapski konj   21/1/2009, 06:26

prva mi je legenda najljepsa...
[Vrh] Go down
Korisnički profil
kebir



Broj postova : 8
Join date : 13.02.2009

PostajNaslov: Re: Arapski konj   26/2/2009, 02:21

Ili ova:
Početak jednog poznanstva
Kada tvorac svijeta odluči stvoriti konja, reče vjetru:
Ti
češ mi roditi biče koje če nositi moje štovaoce. Njega će ljubiti i
poštivati moji robovi. neka bude na strah svima koji ne poštuju moju
zapovjed.
I tako stvori konja i reče mu:
Tebe sam načinio bez
premca!Sva blaga svijeta leže među tvojim očima.Ti češ pod svoja kopita
baciti neprijatelje, a prijatelje češ nositi na svojim leđima. To neka
bude mjesto odakle če se molitva k meni uzdizati. Neka si sretan na
čitavoj zemlji i budi pred svim ostalim stvorenjima i ljubav gospodara
zemlje neka pripada tebi. Ti ćeš letjeti bez krila i pobjeđivati bez
mača.










Ili ona da je Alah stvorio konja iz daška južnog vjetra.(Khamsin
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Marijana -)



Broj postova : 7
Join date : 26.03.2009
Age : 19
Lokacija : HoRsEs

PostajNaslov: Re: Arapski konj   27/3/2009, 00:58

Oni su posebni konji,a može
ih se naći na ergeli "Višnjica"
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Petra



Broj postova : 378
Join date : 29.11.2008

PostajNaslov: Re: Arapski konj   27/3/2009, 13:43

ergela Visnjica vise ne uzgaja arape, presli su na uzgoj paint i QH konja

_________________
"Blago onom tko zna da ne zna, a zeli da zna"
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Sara-Viki



Broj postova : 40
Join date : 08.12.2008
Age : 20
Lokacija : u sedlu...Pula

PostajNaslov: Re: Arapski konj   1/4/2009, 23:41

evo slikice arapa:







[Vrh] Go down
Korisnički profil
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Arapski konj   Today at 03:13

[Vrh] Go down
 
Arapski konj
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Konji :: Općenito :: Pasmine konja-
Forum(o)Bir: